Koliko riječi ima bosanski jezik?

Pitanje koliko riječi ima bosanski jezik zvuči jednostavno, ali tačan odgovor ne postoji. Broj zavisi od toga šta se broji i koji rječnik uzmemo za izvor.

Objašnjavamo zašto je to tako, šta nam brojevi iz rječnika ipak govore i kako razumjeti procjene koje se sreću u tekstovima.

Zašto tačan broj nije uvijek moguć

Kod mnogih pojava tačan broj ne postoji ili se ne može utvrditi. To nije slabost podatka, nego osobina pojave koja se stalno mijenja i koju različiti izvori broje na različit način.

Zato je ispravno tražiti procjenu i raspon, a ne jedan broj sa mnogo decimala. Iskrena procjena vrijedi više od preciznog broja koji nema pokriće u izvoru.

Šta mjerimo i zašto

Prije nego što uporedimo brojeve, treba znati šta tačno mjerimo. Dužina trajanja, broj ponavljanja i količina materijala su različite stvari i ne mogu se upoređivati bez objašnjenja.

Zato uvijek zapišite i jedinicu i način mjerenja. Bez toga broj ostaje bez značenja i lako vodi pogrešnom zaključku, bez obzira na to koliko precizno izgledao.

Prosjek, raspon i tipična vrijednost

Prosjek opisuje cjelinu, ali pojedinca često opisuje pogrešno. Zato je uz prosjek korisno navesti i raspon, jer se unutar raspona kriju razlike koje prosjek skriva.

Tipična vrijednost je najčešće najkorisnija za praktično planiranje. Ona pokazuje šta se u stvarnosti najčešće dešava, a ne šta bi se desilo u savršenim uslovima.

• Odredite šta tačno mjerite i u kojoj jedinici.
• Izmjerite svoj tempo na malom zadatku prije procjene velikog.
• Dajte broj u rasponu, a ne kao tačnu vrijednost bez pokrića.
• Navedite uslove u kojima podatak vrijedi.
• Uporedite procjenu sa stvarnim rezultatom i prilagodite plan.

Kako brojevi zavise od uslova

Isti broj može izgledati velik ili mali u zavisnosti od uslova u kojima je izmjeren. Zato svaki podatak treba čitati zajedno s okolnostima u kojima je nastao.

Kada uporedite dva izvora, prvo provjerite da li su mjerila istu stvar na isti način. Ako nisu, razlika u brojevima ne znači razliku u pojavi.

Planiranje vremena po koracima

Vrijeme se najbolje planira tako što se posao podijeli na korake i svakom koraku dodijeli vremenski okvir. Tako se veliki zadatak pretvara u niz manjih, provjerljivih cjelina.

Okvir ne mora biti tačan do minuta; dovoljno je da bude realan. Manje precizan, a realan plan uvijek pobjeđuje tačan plan koji se ne može ispuniti.

Kratke i duge cjeline rada

Rad u kratkim cjelinama s pauzama odgovara pažnji većine ljudi. Duga cjelina bez prekida dobro funkcioniše samo kada je gradivo već dobro poznato.

Zato dužinu cjeline birate prema zadatku, a ne prema pravilu. Novo gradivo traži kratke korake, a ponavljanje i uvježbavanje podnose duži miran rad.

Koliko materijala odjednom

Količina materijala koju možete primiti odjednom je ograničena. Zato je bolje podijeliti lekciju na nekoliko manjih dijelova i savladati ih redom nego pokušati sve u jednom prolazu.

Poslije svake cjeline kratko provjerite vlastitim riječima šta ste zapamtili. Tako odmah vidite da li smijete nastaviti dalje ili treba ponoviti prethodni korak.

Mjerenje vlastitog napretka

Napredak se najlakše vidi kada imate uporedive zapise iz više dana. Zato je korisno bilježiti kratko šta ste uradili i koliko je trajalo, bez uljepšavanja podataka.

Zapisi nisu kritika nego ogledalo. Kada vidite stvarne brojeve, plan možete prilagoditi navikama koje zaista imate, a ne onima koje biste voljeli imati.

Zašto redovnost nadjačava dužinu

Kratko učenje svaki dan daje bolje rezultate od dugog učenja jednom sedmično. Mozak pamti ponavljanja i razmake, pa redovnost stvara vezu koja se ne prekida lako.

Zato je bolje odvojiti pola sata svakog dana nego tri sata subotom. Male, redovne cjeline grade znanje koje izdrži i duže pauze.

Kako procjenjivati bez preciznih podataka

Procjena je vještina koja se koristi kada tačan podatak ne postoji. Dobra procjena ima jasan postupak i pošteno navedenu granicu do koje vrijedi.

Zato procjenu uvijek dajte u rasponu i navedite odakle ste krenuli. Tako druga osoba može i sama provjeriti put kojim ste došli do broja.

Mjerne jedinice i njihovo značenje

Merna jedinica određuje koliko je podatak koristan. Sat, stranica i zadatak mjere različite stvari, pa se njihovi brojevi ne mogu porediti bez objašnjenja.

Zato uz svaku mjeru napišite i šta ona obuhvata. Bez toga broj izgleda precizno, ali ne govori ništa o stvarnom poslu ili vremenu.

Zašto se brojevi razlikuju od izvora do izvora

Različiti izvori dolaze do različitih brojeva jer mjere na različite načine. To ne znači da je jedan izvor pogrešan, nego da mjere nisu iste.

Pri upoređivanju uvijek provjerite i definiciju i obuhvat. Kada su mjere iste, razlika u brojevima je stvarna i o njoj vrijedi govoriti.

Tačan broj riječi nije moguće utvrditi, i to je sasvim u redu. Važnije je da razumijemo kako jezik raste i mijenja se zajedno s ljudima koji ga koriste.